Volontiranje i stres: Kako ostati smiren

Volontiranje je jedno od najplemenitijih oblika ljudske angažiranosti, čin darivanja svog vremena, znanja i srca drugima. Ipak, unatoč svim pozitivnim učincima koje volontiranje ima za korisnike i zajednicu, ono može biti i izvor stresa.

Upravo zato je važno znati kako prepoznati moguće izvore stresa, razumjeti što stres jest te razviti zdrave načine suočavanja s njime.

Što sve može izazvati stres kod volontera?

Volonteri se često susreću s brojnim izazovima: teške bolesti korisnika, nepredvidivo ponašanje bolesnika, ali i njih samih ili drugih volontera. Tu su i nesporazumi s organizatorima, nepodudaranje očekivanja ili interesa, kao i neodgovarajući uvjeti rada (nedostatak prostora, sigurnosne opreme ili koordinacije vremena). Sve su to potencijalni stresori koji mogu umanjiti osjećaj smisla, pa čak i volju za nastavak volontiranja.

Što je zapravo stres?

Riječ „stres“ dolazi od latinskog stringere – „napeti“, a prvotno se koristila za opisivanje fizičkih pritisaka u materijalima. U svakodnevnoj upotrebi, stres danas označava unutarnji odgovor na vanjske pritiske, tzv. stresore.

Hans Selye, utemeljitelj moderne teorije stresa, opisao ga je kao „nespecifičnu reakciju organizma na štetne podražaje“. Njegov poznati koncept generalnog adaptacijskog sindroma govori o tome kako tijelo reagira nizom fizioloških promjena na stres, od promjena u nadbubrežnoj žlijezdi do nastanka čireva. On razlikuje distres (štetan stres) i eustres (koristan, motivirajući stres – „začin života“).

Stres je i psihološki fenomen

Najnovije teorije stresa široko područje stresa i suočavanja vide kao interakciju između osobe i situacije. Richard S. Lazarus i njegovi suradnici ističu da za doživljaj stresa nije presudna vrsta ili intenzitet stresora, već način na koji je osoba procijenila stresor i svoje mogućnosti suočavanja s njim. Naša emocionalna ranjivost, prošla iskustva, zdravlje i strategije suočavanja oblikuju našu reakciju.

Kako se nositi sa stresom?

Strategije suočavanja mogu biti:

Usmjerene na problem: aktivno rješavanje problema, traženje podrške i informacija, suočavanje s izazovnom osobom.

Usmjerene na emocije: odvraćanje pažnje (sport, hobi, putovanje), distanciranje humorom, mijenjanje pogleda na situaciju ili njezinog značaja.

Obje vrste mogu biti korisne, važno je prepoznati što nam u kojem trenutku najviše pomaže.

Kako povećati otpornost na stres?

Znanstvena istraživanja pokazuju da manje intenzitete stresa doživljavaju osobe koje imaju veći osjećaj kontrole nad situacijom, snažniju povezanost, osjećaj smisla i veću odgovornost prema onome što rade te koji stresnu situaciju mogu procijeniti kao izazov, priliku za učenje, sjecanje iskustva i osobni rast.

Volontiranje je snaga zajednice. No da bismo pomagali drugima, moramo znati pomoći i sebi. Briga o vlastitom mentalnom zdravlju temelj je dugotrajnog, zdravog i učinkovitog volonterskog angažmana.

Ovaj članak je nastao u sklopu održanog susreta volontera Humanitarne udruge fra Mladen Hrkać i interaktivne radionice o prevenciji stresa u volonterskim situacijama pod vodstvom psihologinje Vlatke Šimunović.