Kako privući mlade volontere – i zadržati ih

Mladi volonteri donose poletnost, digitalne vještine i svježe ideje. Ali privući ih, i zadržati, nije lako. To je pitanje dobre organizacije, jasne komunikacije i iskrenog odnosa.

Evo što istraživanja i praksa pokazuju.

Mladi nisu jednaka skupina

Kada govorimo o mladim volonterima, govorimo o učenicima koji traže prvo iskustvo, studentima koji žele nešto smisleno uz studij, mladim profesionalcima s ograničenim vremenom, ali i novopridošlicama koji u volontiranju traže povezanost s novom sredinom.

Upravo ta posljednja skupina često ostaje zanemarena, iako čini značajan dio motiviranih mladih.

Većina u početku dolazi na kratkoročni ili projektni angažman. To ne znači da nisu zainteresirani za duže ostajanje – istraživanja pokazuju jasnu sklonost prema dugoročnom volontiranju kada su uvjeti pravi.

Zato je ključno ponuditi dobro osmišljene "ulazne projekte" – kratke, konkretne i dovoljno smislene da čovjek poželi ostati.

Što ih motivira

Više od 60 % mladih volontera kao glavni razlog navodi želju da aktivno doprinose rješavanju društvenih problema. Ne traže samo nešto čime će ispuniti slobodno vrijeme – traže organizaciju s jasnom vizijom i volonterski angažman koji vidljivo pridonosi toj viziji.

Uz smisao, bitni su im i: mogućnost suodlučivanja o vlastitom angažmanu, usvajanje novih vještina i razmjena iskustava s drugima.

Kako do njih doći

Mladi informacije o volontiranju traže digitalno. Vlastita web stranica organizacije prvi je kontakt za one koji već znaju što traže – mora biti pregledna, lako pretraživa i s jasnim pozivom na volontiranje.

Platforme za volontiranje dobar su kanal za one koji tek istražuju mogućnosti. Instagram i TikTok imaju ulogu, ali zahtijevaju redovito ulaganje vremena i sadržaja – bolje se fokusirati na jedan kanal koji možete održavati nego biti prisutni svugdje površno.

I ne treba podcijeniti najstariji kanal: zadovoljni volonteri koji preporučuju drugima.

Kako napisati dobar poziv na volontiranje

Poziv na volontiranje često je prvi susret s organizacijom. Treba biti konkretan, direktan i aktivirajući – slično oglasu za posao, samo za volontersku poziciju.

Dobar naslov kombinira aktivnost i kontekst: "Pomozi u pripremi obroka u skloništu za beskućnike" govori više od "Volonter u humanitarnoj organizaciji".

Tekst treba jasno odgovoriti na: što se radi, kada i gdje, što se od volontera očekuje i što dobiva zauzvrat – uključujući i to kako izgleda sljedeći korak nakon prijave.

Zadržavanje: tri stvari koje stvarno rade razliku

Dobra organizacija ne završava s prvim danom volontiranja. Što konkretno gradi lojalnost?

Strukturiran uvod u rad i dostupan kontakt od prvog dana daju osjećaj sigurnosti. Redovita komunikacija: kratke povratne informacije, ažuriranja o učinku rada, otvorenost za pitanja – to sve gradi povjerenje.

A osobna zahvala i pohvala, potvrda o volontiranju (korisna za životopis i prijave na stipendije) te prilike za učenje i razvoj – sve to zajedno čini volontera koji ostaje i koji preporučuje.

Istraživanja jasno pokazuju: osobna pohvala i osjećaj uvažavanja najvažniji su oblik prepoznavanja za gotovo polovicu mladih volontera. Ne treba puno, ali treba biti iskreno i redovito.

I kraj je dio iskustva

Volontiranje je često vezano uz životne faze – studij, selidba, novi posao. Kada dolazi do kraja suradnje, vrijedi ga svjesno oblikovati: osobna zahvala, kratki osvrt na zajednički rad, potvrda o angažmanu.

Organizacija koja pamti dobro – ostaje u sjećanju. A mladi koji odu s dobrim osjećajem, nerijetko se vrate.

Privlačenje mladih volontera nije marketinški zadatak. To je pitanje kulture organizacije – jasnoće, poštovanja i dosljednosti. Kada to postoji, mladi to osjete. I ostaju.